Poljoprivredni institut Osijek

TRADICIONALNO ODRŽAVANJE DANA POLJA PŠENICE I JEČMA

TRADICIONALNO ODRŽAVANJE DANA POLJA PŠENICE I JEČMA

Dana 09.06.2010. godine (srijeda) održan je tradicionalni ˝Dan polja pšenice i ječma˝ Poljoprivrednog instituta Osijek na lokaciji dorada sjemena, Južno predgrađe 17. Dan polja okuplja sve veći broj proizvođača, stručnjaka i znanstvenika iz zemlje i inozemstva.

TEKST OBJAVLJEN U GLASU SLAVONIJE (16.06.2010.):

˝SMJENA SORTIMENTA - DOLAZE NOVE, JOŠ RODNIJE I KVALITETNIJE OS SORTE˝

Na tradicionalnim Danima polja pšenice i ječma u organizaciji Poljoprivrednog instituta Osijek okupilo se prošli tjedan petstotinjak poljoprivrednika i stručnjaka kako bi vidjeli recentnu proizvodnju sorata pšenice i ječma.
Naime, treba napomenuti da su upravo osječke sorte pšenice najzastupljenije u Hrvatskoj. Pšenica se prosječno sije u Hrvatskoj na 140.000 hektara, od čega je 55 posto zasijano osječkim sortimentom.

Poljoprivredni institut Osijek širi se i u zemlje regije te, primjerice, u Sloveniji pokrivaju 30 posto površina zasijanih pšenicom.
Sorte ječma su još zastupljenije (65 posto) kako je naglasio dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, predstavljajući rad ove renomirane oplemenjivačke kuće okupljenim poljoprivrednicima te dodao kako na hrvatskom tržištu Institut ima 15-ak aktivnih sorti pšenice i 10-ak sorti ozimog i jarog ječma.

TRANSFER ZNANJA U PRIVREDU

Zdunić je istaknuo da je Institut fokusiran na sintezu znanstvenog rada s privrednim i tržišnim mogućnostima, te transferom znanja iz kabineta i laboratorija u polja i privredu, naglasivši da je upravo ovako usmjerena znanost osigurala ne samo opstanak nego i uspješan rad Instituta tijekom 130 godina te cjeloživotno školovanje znanstvenika. Zdunić se osvrnuo i na novi, najkvalitetniji pogon za doradu sjemena u ovom dijelu Europe, čiji je početak rada planiran za drugu polovinu godine. Vrijednost ove investicije je više od dva milijuna eura vlastitih sredstava, što samo podvlači činjenicu kako je ovaj Institut, iako znanstvenog predznaka, i profitabilno orijentiran jer većinu sredstava za svoj rad i razvoj osigurava iz vlastitih sredstava.
Dragan Kovačević, saborski zastupnik, istaknuo je zadovoljstvo postignutim rezultatima na Poljoprivrednom institutu naglasivši kako je prepoznatljiv partner u zemljama regije, a u Turskoj je realizirana ne samo suradnja već i znanstveni projekt što je jedinstveni primjer.

INSTITUT - NOSITELJ GOSPODARSKOG RAZVOJA

Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski naglasio je da su poljoprivreda i Poljoprivredni institut Osijek nositelji razvoja gospodarstva Slavonije i Baranje.
Dr.sc. Georg Drezner, podsjetio je okupljene poljoprivrednike da će iduće godine biti 80 godina od kada je počeo oplemenjivački rad na pšenici, a glavni cilj je još uvijek visoki urod, kvaliteta te stabilnost tih svojstava.
Na Institutu oplemenjuju sorte pšenice na otpornost prema bolestima, suši, osipanju, proklijavanju zrna u klasu, polijeganju, te na druge osobine koje se pokažu bitnima u neposrednoj proizvodnji. Posljednjih se godina u oplemenjivanju potiče osobina jačeg busanja kako bi se sa istim brojem zrna u sjetvi dobilo više klasova te veći prinos.

ŽITARKA NAJZASTUPLJENIJA

Drezner je naglasio kako su u posljednje četiri godine osječkom Institutu priznate 22 sorte pšenice te je istaknuo sortu Srpanjka koja je u posljednjih tri godine udvostručila svoj udjel na tržištu, te Superžitarku i Žitarku koja je standard za kvalitetu i koja je u Sloveniji najzastupljenija sorta. Najkvalitetnija sorta je Golubica koja se odlikuje visokim sadržajem gluteina, dok je Lucija sličnija Srpanjki, ima veći potencijal rodnosti te dozrijeva dan kasnije, a Alka već niz godina ostvaruje vrlo visoke prinose. Drezner je istaknuo još niz sorata koje također izvrsno objedinjuju visoku rodnost i kvalitetu, veliki broj klasova po jedinici površine.

RAD POČEO I LABORATORIJ ZA JEČAM I SLAD

Dr.sc. Alojzije Lalić okupljenim je poljoprivrednicma govorio o oplemenjivaju ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek te je istaknuo kako je dugoočekivani laboratorij za ječam i slad počeo raditi. U tijeku je optimalizacija opreme, edukacija djelatnika te suradnja s Prehrambeno tehnološkim fakultetom iz Osijeka. Ove godine je zbog vremenskih uvjeta klasanje ječma počelo ranije, sorte jarog ječma imaju duga zrna i samo mala oštećenja no najveći negativni utjecaj je bio na ozimom ječmu. Ove godine se, procjenjuje Lalić, očekuje proizvodnja od oko 130 do 160 tisuća tona zrna ječma. Novopriznate sorte ozimog jarog ječma su Maxim, Albatros i Bravo dok je kod jarog ječma priznate sorte Springer, Stribor i Jarilo a još je šest sorti u procesu priznavanja istaknuo je Lalić.

SJEMENA DOVOLJNO I ZA DOMAĆE POTREBE I ZA IZVOZ

Mr.sc. Josip Šimenić je istaknuo kako je u proteklih deset godina zamjetan pad proizvodnje sjemena pa je tako i ove godine četri tisuće hektara manje površina od prošlogodišnjih na kojima se odvija sjemenaska proizvodnja. No, naglasio je Šimenić, da unatoč padu sjemenske proizvodnje, sjemena ima dovoljno za potrebe domaćeg i inozemnog tržišta.

POLJOPRIVREDNI INSTITUT JE NOSITELJ RAZVOJA GOSPODARSTVA

Poljoprivredni institut Osijek, osnovan daleke 1878. godine i danas djeluje kao vrhunski javni znanstveno-istraživački institut, čiju temeljnu djelatnost čine istraživanja u području genetike, te s tim u vezi razvoj (oplemenjivanje) i sjemenarstvo najboljih sorti i hibrida ratarskih kultura, navodi dr. Zdunić te dodaje kako razvoj i primjena laboratorijskih tehnika i analiza, te istraživanja u području voćarstva, agrotehnike i melioracija čine sastavni dio znanstveno-istraživačkog rada na institutu.
- U više od 130 godina postojanja, utjecaj Poljoprivrednog instituta Osijek na razvoj i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji i Baranji i cijeloj Hrvatskoj je golem i neprocjenjiv. To se najbolje vidi prema zastupljenosti sortimenta osječkog instituta najvažnijih ratarskih kultura na hrvatskim oranicama: pšenice (55-60%), ječma (65%), lucerne (90%), kukuruza (20%), soje (70%) i stočnog graška (80%). U razvoj ovih kultivara ugrađeno je najviše domaćeg znanja i struke, što ima posebnu cijenu na domaćem i inozemnom tržištu, pa takav sortiment predstavlja i nacionalno bogatstvo koje se može izvoziti. Osim toga, vlastiti sortiment predstavlja znanstveni, tehnologijski pa i kulturni identitet jedne institucije i zemlje, što nadalje pridonosi njihovom znanstvenom, stručnom i poslovnom ugledu u poljoprivredi kao jednoj od vitalnih privrednih grana svake države, kaže dr. Zdunić.
Poljoprivredni institut Osijek ostvaruje u svojim istraživanjima značajan lukrativni efekt što omogućava potrebna dodatna ulaganja u razvoj znanosti i transfer tehnologije oplemenjivanja i sjemenarstva, pri čemu je važno naglasiti da ova dodatna sredstva ne opterećuju državni proračun jer su samostalno zarađena na hrvatskom i svjetskom tržištu.
- Takav jedinstveni i prema mnogo čemu unikatan organizacijsko-funkcionalni sustav za hrvatske prilike, vrlo je cijenjen i uvažavan u svijetu što Poljoprivrednom institutu Osijek omogućuje izravan znanstveni i poslovni utjecaj u zemlji i inozemstvu. Kao najbolji primjer može se istaknuti otvaranje zajedničke eksperimentalne znanstveno-istraživačke stanice u Aziji gdje osječki institut ustupa svoje višegodišnje znanje i iskustvo u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu, a financijska sredstva ulaže ino-partner. Ovako ustrojen sustav gdje znanstveni, stručni i poslovni segment idu zajedno ruku pod ruku predstavlja primjer i optimalnu formu za razvoj znanosti i privrede Republike Hrvatske i kao takav čini nedjeljivu cjelinu osječkog instituta. Zbog tako ustrojenog sustava i rezultata koje ostvaruje, Poljoprivredni institut Osijek je u neovisnom međunarodnom vrednovanju znanstvenih institucija u Hrvatskoj ostvario najviše moguće ocjene i time se uvrstio među dva najbolja hrvatska znanstvena instituta uopće. To je čvrsti sustav sprege znanosti i gospodarstva koji se kroz cjelokupnu povijest instituta dokazao kao glavni pokretački mehanizam razvoja i unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, potpuno utemeljen na znanosti i više od stoljeća dugom iskustvu nekoliko generacija osječkih znanstvenika, zaključio je dr. Zdunić.

POZIVNICA