Rukovoditelj
Darinko Omazić, dipl.ing.
Tel.: +385 31 51 55 81
Fax. +385 31 51 55 89
darinko.omazic@poljinos.hr
Stručni djelatnici:
|
Tomislav Dumančić, dipl. ing., |
Darko Kolar, dipl. ing., |
Sjemensko dobro postepeno je nastajalo od 1931. godine od ekonomije pokušališta koje je do kraja II. svjetskog rata imalo oko 100 ha zemljišta. Odmah nakon II. svjetskog rata, dobiveno je prvom agrarnom reformom novih 160 ha, a kasnije komasacijom na području Tenja oko 220 ha, a daljnjih 250 ha tijekom razdoblja od 1961. do 1990. godine Poljoprivredni institut Osijek kupovao je iz vlastitih sredstava. Tako da pravo utemeljenje Sjemenskog dobra datira od 1961. godine kad je Zavod za unaprjeđenje poljoprivrede Osijek prerastao u Poljoprivredni institut Osijek. Od tada su se počeli ubrzano razvijati oplemenjivački programi na glavnim ratarskim kulturama, stvoreni su vlastiti kultivari i hibridi i nastala je potreba za umnožavanjem sjemenskog materijala visokih kategorija samooplodnih kultura i linija za hibride. Iz tih razloga, Poljoprivredni institut Osijek kupovao je zemljište iz vlastitih sredstava radi povećanja zemljišnog fonda na štetu osobnih dohodaka tadašnjih djelatnika, smatrajući da ulaganjem u zemlju može osigurati bolju budućnost za opstanak i rad Poljoprivrednog instituta Osijek. Posebno je težište na kupovinu zemljišta dato od sredine 60-tih godina XX.stoljeća prelaskom na mehaniziranu obradu zemljišta. Ukupne površine s kojima je Poljoprivredni institut Osijek gospodario bile su u proteklom razdoblju i do 1000 ha. Na Sjemenskom dobru, osim zemljišta koje se naslanja na zgrade i skladišta Poljoprivrednog instituta Osijek, koncentrirana je i prije i sada sva osnovna tehnika (traktori, sijačice, prskalice, kombajni te radionica za popravljanje strojeva i drugo). Nažalost, tijekom Domovinskog rata, puno je mehanizacije uništeno prilikom ratnih razaranja grada Osijeka, a kroz zemljište Sjemenskog dobra prolazila je linija bojišnice i postavljena su brojna minska polja. Proces razminiravanja zemljišta je započeo, ali on nije nimalo brz i jednostavan jer zahtijeva velika materijalna sredstva. Tako da sada Sjemensko dobro obrađuje 440 ha (oko 320 ha za umnožavanje predosnovnog i osnovnog sjemena i oko 120 ha za pokuse i selekcijski materijal oplemenjivačkih odjela), a oko 350 ha još se nalazi pod minama. Ostalo zemljište do 1000 ha su kanali i putevi te 130 ha koje je Voćni rasadnik odvajanjem od Poljoprivrednog instituta Osijek prije 20-tak godina prenio u vlasništvo tvornice «Kraš» Zagreb.
Temeljna djelatnost Sjemenskog dobra od utemeljenja do danas je umnožavanje predosnovnih i osnovnih kategorija sjemena ratarskih kultura. Ova proizvodnja je usko povezana s oplemenjivačkim odjelima i s Odjelom za sjemenarstvo u Poljoprivrednom institutu Osijek. Najzastupljenija je sjemenska proizvodnja pšenice, ozimog i jarog ječma, soje, kukuruza, suncokreta, lucerne, stočnog graška i još nekih manje važnih kultura. Osim toga, veliki dio zemljišta je podešen potrebama svih Odjela za pokusna polja. Naime, sve je koncipirano tako da se omogući brzo i kvalitetno izvođenje važnih tehnoloških operacija u točno predviđenim agrotehničkim rokovima. Tako da za potrebe oplemenjivačkih odjela Poljoprivrednog instituta Osijek pružaju se usluge Odjelima, prvenstveno u osnovnoj i predsjetvenoj obradi, kao i u ostalim tehnološkim procesima po potrebi, a redovno se pružaju usluge na popravljanju sitne poljoprivredne tehnike (mali traktori, male sijačice, male prskalice, mali kombajni i dr.) koji se nalaze na oplemenjivačkim odjelima.
Na kraju, treba napomenuti da su svoj radni vijek na Sjemenskom dobru proveli poznati agronomi bilo kao upravitelji ili tehnolozi (Piškur Nikola, Palčić Josip, Marković Andrija, Andabaka Stjepan, Jurić Ivo, Dumančić Tomislav, Andračić Vlado, dr.sc. Marko Josipović) koji su dali značajan doprinos u razvoju Sjemenskog dobra i Poljoprivrednog instituta Osijek u cjelini. Sadašnji rukovoditelj Sjemenskog dobra je Darinko Omazić, dipl.ing. koji ulaže također velike napore da proizvodnju podigne na višu razinu.
Važniji radovi:
Josipović, M. (1991.): Infiltracijske osobine tala u Baranji i njihova pogodnost za navodnjavanje. Magistraski rad. Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet Novi Sad.
Josipović, M. (1996.): Utjecaj obroka i dubine natapanja dreniranog tla na svojstva kukuruza. Disertacija. Sveučilište u Osijeku. Poljoprivredni fakultet Osijek.
Josipović, M., Brkić, I., Jambrović, A., Šimić, B. (1998): Prilagodbe proizvodnje novih hibrida kukuruza agroekološkim i socioekonomskim specifičnostima istočne Hrvatske. Agronomski glasnik, LX, 5-6, 323-331.
Josipović, M., Kovačević, V., Brkić, I. (1998): Effects of rates and dephts of irrigation on maize properties. Fifth Congres of ESA (Europian Society of Agronomy), Short Communications, Volume II, Zima, Miroslav; Bartološova, M.L. (ur.).Nitra: Europian Society of Agronomy, 349-350.
Kovačević, V., Josipović, M. (1998): Weather and soil limitations for maize growing in the Eastern Croatia. Fifth Congress of ESA (Europian Society of Agronomy), Short Cmmunications, Volume II. Zima, Miroslav; Bartološova, M.L. (ur.). Nitra: Europian Society of Agronomy, 1998. 157-158.
Stipešević, B., Žugec, I., Josipović, M. (2000): Investigation of rational soil tillage for maize (Zea mays L.) in eastern Croatia. Proceedings of the 15th International Conference of the International Soil Tillage Research Organization, "ISTRO-2000"/ J.E. Morrison, Jr., Chair (ur.).
Forth Wortx, Texsas, USA: P. Dyke, Texsas Agricultural Experiment Station temle. 215-217, Texsas.
Kelava I., Stipešević, B., Josipović, M. (2002): Investigation of reduced soil tillage for some cereale crops in Eastern Croatia. I Possibilities of Rational Soil Tillage for winter wheat (Triticum aestivum) in Baranja region. ISTRO 2000 Conference book, J.E. Morrison, Jr. Chair; 220-221, Texas, USA
Rastija, M., Bukvić, G., Josipović, M. (2002): Response of corn to zinc fertilization. Energy efficiency and agricultural engineering. Mihailov, Nicolay (ur.). Rousse: Printing house of " Anglel Kunchev" University of Rousse, 131-136 Vol. 1.
Petošić, D., Kovačević, V., Josipović, M. (2003): Phosphorus availability in hydromorphic soils of Eastern Croatia. II Plant Soil and Environment. 49, 3;394-401.
Kovačević, V., Josipović, M. (2003): Response of wheat to nitrogen fertilization in the Eastern Croatia.Novenytermesztesi Tudomainio Nap ″Szantofoldi noveniek tapanyagellatasa″, Csorba, Zsuzsa; Jolankai, Peter; Szollosi, Gergely (ur.).Budapest: Maguar Tudomanyos Akademia, Novenytermesztesi Bizottsag, 310-315.
design by
MIT design studio. content © by poljoprivredni institut osijek