Predstojnik Odjela
Dr.sc. Rezica Sudar, znanstveni savjetnik
Tel.: +385 31 51 55 78
Fax. +385 31 51 55 79
rezica.sudar@poljinos.hr
Znanstveni i stručni djelatnici:
|
Dr. sc. Zorica Jurković |
Marija Viljevac, prof.biolog. i kem. |
|
Dr.sc. Hrvoje Lepeduš |
Stanislav Kuharski, dipl. ing., |
Agrokemijski laboratorij je ustrojen 1993. godine spajanjem 3 laboratorija koji su bili u sastavu pojedinih Odjela Poljoprivrednog instituta: Odjel za hranidbu, tehniku i tehnologiju u stočarstvu; Odjel za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica i Agrotehnika. Odsjek za hranidbu stoke i tehnologiju stočne hrane utemeljen je 1959. godine. Predstojnik tog odsjeka (od osnutka do 1988.) i profesor Hranidbe domaćih životinja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku prof.dr.sc. Mijo Nuskern, osnovao je kemijski laboratorij, uveo suvremene analitičke metode za procjenu kakvoće krmiva i krmnih smjesa, te dao značajan doprinos znanstveno utemeljenoj hranidbi domaćih životinja. Kemijski laboratorij je već tada bio ovlašteni laboratorij za analize i superanalize stočne hrane. Odsjek je bio i nositelj razvoja industrije stočne hrane regije. Novoosnovani Agrokemijski labortorij na početku je bio ustrojen za procjenu kakvoće sjemena i stočne hrane fizikalno-kemijskim i biokemijskim analizama. Preuzevši labortorijsku opremu za reološka ispitivanja žitarica čijim radom je na Odjelu za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica rukovodila dr.sc. Dubravka Hackenberger, u laboratoriju se nastavlja rad iz tog područja.
Tijekom proteklih godina laboratorij je proširio svoj djelokrug rada od standardnih do specijalnih metoda značajnih za istraživanja u našim oplemenjivačkim programima za kakvoću. U tom razdoblju laboratorij je opremljen aparatima za znanstvena istraživnja iz donacije Ministarstva Bavarske i od Ministarstva znanosti i tehnologije RH, te je kompjutorizirana postojeća oprema. Danas je laboratorij dobro opremljen modernim aparatima pomoću kojih je moguće provoditi ispitivanja u širokom znanstvenom i stručnom području, a osposobljenost, iskustvo i znanje osoblja osigurava pouzdane analize.
U laboratoriju sada rade 2 doktora znanosti, 2 magistra znanosti, 3 diplomirana inženjera, 2 tehnička suradnika i 1 pomoćni laborant.
Znanstveno-istraživački rad obavlja se u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta ˝Procjena kakvoće ratarskih kultura˝ (0073009) financiran od Ministarstva znanosti i tehnologije Poljoprivrednog instituta. Cilj ovog projekta je korištenjem biokemijskih tehnika (elektroforeze, visokotlačne tekućinske kromatografije - HPLC) na razini bjelančevina i metodama molekularne biologije na razini DNK, dobiti pouzdane informacije za identifikaciju, razlikovanje i markiranje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava važnih za procjenu kakvoće ratarskih kultura u procesu oplemenjivanja. U ovom projektu istraživanje je usmjereno na pronalaženje i prilagođavanje metoda ekstrakcije i razdvajanja rezervnih bjelančevina elektroforezom i HPLC-om za razlikovanje genotipova pšenice, ječma, soje, kukuruza i lucerne. Za uspoređivanje nukleotidnih sekvenca koristi se ALF expres DNA sekvencer. Djelatnici laboratorija uključeni su i kao suradnici i/ili konzultanti u znanstveno-istraživačke projekte koji se realiziraju u suradnji sa ostalim odjelima Poljoprivrednog instituta i drugih znanstveno-istraživačkih ustanova, a uz potporu i za potrebe Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske.
Za znanstvenoistraživački rad i potrebe pojedinih oplemenjivačkih Odjela Instituta u laboratoriju:
- ispitujemo kakvoću sorti i linija pšenice (bjelančevine, vlaga, pepeo, sedimentacijski test, broj padanja, vlažni gluten i gluten indeks), reološka svojstava tijesta (farinograf i ekstenzograf) i provodimo probno pečenje kruha;
- istražujemo genetsku varijabilnost profila podjedinica bjelančevina (glutenini, glijadini) pšenice primjenom elektroforeze, tekućinske kromatografije i metodama molekularne biologije;
- određujemo bjelančevine i škrob u ječmu te istražujemo genetsku varijabilnost (hordeini) primjenom elektroforeze i tekućinske kromatografije;
- određujemo bjelančevine, škrob, sirova vlakna, masti, pepeo i hranidbenu vrijednost u kukuruzu. Istražujemo genetsku raznolikost osječkih inbred linija kukuruza i njihove genetske udaljenosti od elitnih linija, primjenom mikrosatelita.Tekućinskom kromatografijom određujemo sastav i količinu šećera u linijama i hibridima kukuruza šećerca u pojedinim fazama zriobe;
- za procjenu kakvoće kultivara soje određujemo ukupne bjelančevine i ulja primjenom bliže infracrvene transmisije (NIT). Kakvoću i stabilnost ulja ekstrahiranog iz kultivara soje, ispitujemo preko sastava i količine triacilglicerola tekućinskom kromatografijom;
- za procjenu kakvoće kultivara suncokreta određujemo ukupna ulja primjenom nuklearne magnetske rezonancije (NMR);
- određujemo kemijski sastav i hranidbenu vrijednost krmnog bilja (trave, lucerna);
- ispitujemo kakvoću žitarica, brašna, uljarica i krmnog bilja za potrebe proizvođača i prerađivača.
Rezultati istraživanja prezentiraju se u radovima koji se objavljuju u domaćim i inozemnim časopisima, te na međunarodnim i domaćim skupovima. Dobivene rezultate istraživanja koriste i oplemenjivači u oplemenjivačkom programu za proizvodnju kultivara boljih gospodarskih svojstava.
Agrokemijski laboratorij je ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijska ispitivanja kakvoće stočne hrane. Laboratorij je prošao prvi krug, i dalje je uključen u međulaboratorijsko testiranje fizikalno-kemijskih metoda ispitivanja kakvoće pšenice i brašna, koje provodi “National Office of Measures” iz Budimpešte. Useljenjem u nove laboratorijske prostore stvoreni su preduvjeti za izgradnju sustava kakvoće prema zahtjevima HRN EN ISO/IEC 17025:2000, odnosno za postupak ovlašćivanja laboratorija.
Važniji radovi:
Jukić, V., Jurković, Z., Sudar, R., Krizmanić, M., Bilandžić, M. (1996): Composition and correlation among the fatty acids in sunflower seed oil of various inbred lines. Sjemenarstvo 13 (5/6)317-323.
Sudar, R., Vratarić, M., Jurković, Z., Sudarić, A. (1997): Fatty acids of soybean oil different OS cultivars. Eurosoya, 11, 10-15.
Jurković, Z., Sudar, R., Drezner, G. (1998.): HMW subjedinice glutenina OS kultivara pšenice i njihova veza s pekarskom kakvoćom. Poljoprivreda. 4 (1), 59-66.
Jurković, Z., Sudar, R., Drezner, G., Horvat, D. (2000.): The HMW Glutenin Subunit Composition of OS Wheat Cultivars and their Relationship with Bread-Making Quality. Cereal Research Communication 28 (3), 271-277.
Horvat, D., Jurković, Z., Sudar, R., Pavlinić, D., Šimić, G. (2002): The relative Amounts of HMW Glutenin subunits of OS Wheat Cultivars in Relation to Bread-Making Quality. Cereal Research Communications 30 (3-4), 415-422,
Magdić, D., Horvat, D., Jurković, Z., Sudar, R., Kurtanjek, Ž. (2002): Chemometric Analysis of High Molecular Weight Glutenin Proportions and Image Data of Bread Crumb Structure from Croatian Wheat Cultivars. Food Technology and Biotechnology 40 (4), 331-341.
Jurković, Z., Horvat, D., Sudar, R., Pavlinić, D., Šimić, G. (2002): The High Weight Glutenin Subunits (HMW) of Wheat Cultivars in Relation to Bread-making Quality. Proceedings of ICC Conference 2002, May 26-29, 2002, Budapest.
Sudar, R., Jurković, Z., Vratarić, M., Sudarić, A., Duvnjak, T. (2003): Triacylglycerols Composition of Oil in OS Soybean Cultivars. European Food Research and Technology 217, 115-119.
design by
MIT design studio. content © by poljoprivredni institut osijek