Poljoprivredni institut Osijek

Početak sustavnog rada na oplemenjivanju strnih žitarica u Hrvatskoj seže na početak XX. stoljeća. Taj rad proširio je i razvio prof. dr. sc. Mirko Korić, koji od 1922. do 1929. godine vodi Stanicu za oplemenjivanje bilja u Poljoprivrednoj školi u Križevcima. Njegovim dolaskom u Osijek i osnivanjem Agrobotaničkog odsjeka na «Gospodarskoj pokusnoj i kontrolnoj postaji» godine 1931., koja se smatra kao početak rada Odjela na oplemenjivanju strnih žitarica, započinje sustavni rad na oplemenjivanju pšenice. U to vrijeme, na selekcijskom materijalu pšenice i prikupljenim stranim sortama u gen-kolekciji prenesenim iz Križevaca, učinjena su križanja u kojima dominiraju križanci između talijanskih i američkih sorti pšenice. Tim križanjima nastojala se ujediniti rodnost talijanskih sorti s kvalitetom i otpornosti na zimu američkih sorti. Kao rezultat križanja i individualne selekcije nastao je niz sorata iz serije U, od kojih je najpoznatija bila sorta U1 (poznata kao Korićeva ili Osječka šišulja). Zahvaljujući svojoj superiornosti u odnosu na ostale domaće sorte, U1 se ubrzo proširila i postala vodeća sorta pšenice (sijana na preko 100 000 ha godišnje) sve do početka 60-tih godina prošlog stoljeća. Nakon introdukcije talijanskih sorata pšenice, od 1956. godine započinje brži razvoj oplemenjivanja i unaprjeđenje proizvodnje pšenice u našoj zemlji. Nakon 1945. godine, program oplemenjivanja na Odjelu proširen je na ječam, a prva križanja na ječmu učinio je prof. dr. sc. Mato Valenčić sredinom 50-tih godina XX. stoljeća. Intenzivan rad na stvaranju domaćih sorti ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek započeo je s planom izgradnje sladare u Novoj Gradiški, a 1970. godine priznata je prva sorta ozimog dvorednog ječma Satir.

U razdoblju od 1931. do 2003. godine, aktivnosti djelatnika Odjela usmjerene su na stvaranje novih sorti pšenice i ječma, ispitivanje i introdukciju raži i durum pšenice, sudjelovanje u programima proizvodnje brdsko-planinskog područja, te priobalja i mediteranskog područja Hrvatske, proučavanje znanstvene problematike vezane uz navedene kulture, te sjemenarstva visokih kategorija sjemena.

U razdoblju, od 1976. do 1990. godine, znanstveno istraživački rad provodio se u okviru projekta "Unapređenje biljne proizvodnje SRH", s temama:

- Kreiranje polupatuljastih ozimih pšenica visoke kvalitete i uroda,

- Oplemenjivanje ječma u svrhu stvaranja novih sorti,

- Uzgoj i oplemenjivanje raži (Secale cereale L.) u brdsko-planinskom području SRH.

Projekt je dijelom ili u potpunosti financirala Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u poljoprivredi, šumarstvu i preh. industriji (SIZ-IV) i druge društvene organizacije.

Od 1991. godine znanstveno-istraživački rad provodi se kroz projekte, koji su financirani od strane Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske:

- Genetičko poboljšanje uroda i kvalitete pšenice (4-01-001),

- Poboljšanje gospodarskih svojstava ječma oplemenjivanjem (4-01-002),

- Oplemenjivanje i genetika svojstava pšenice i ječma (00730101),

- Durum pšenica na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu,

- Genetika i oplemenjivanje kvantitativnih svojstava ozime pšenice (0073001) i

- Genetičko poboljšanje pivarskog i krmnog ječma oplemenjivanjem (0073002).

Znanstvena djelatnost Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica vezana je uz ispitivanje učinaka gena i kombinatornih sposobnosti različitih genotipova po metodi dialelnih križanja, generation mean analizi i metodi recipročnih križanaca, procjene komponenti genetske varijance, nasljednosti kvantitativnih svojstava, interakcije genotip x okolina, usporedbe različitih metoda selekcije i primjenu različitih selekcijskih kriterija, pronalaženje i primjenu novih metoda u oplemenjivanju pšenice i ječma i određivanje svojstava kakvoće zrna strnih žitarica.

Na trajnom poboljšanju kvantitativnih odlika pšenice i ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek putem oplemenjivanja nakon 1946. godine radili su i/ili rade priznati znanstvenici i oplemenjivači prof. dr. sc. Zvonimir Mađarić, prof. dr. sc. Mato Valenčić, prof. dr. sc. Julijo Martinčić, prof. dr. sc. Milutin Bede, dr.sc. Dubravka Hackenberger, dr. sc. Josip Kovačević, doc. dr. sc. Georg Drezner, dr. sc. Alojzije Lalić i dr. sc. Dario Novoselović

Godišnje u programu oplemenjivanja pšenice uradi se 500-1000 kombinacija križanja, uzgoji po pedigree ili bulk metodi oko 10 000 populacija i testira 300-600 novostvorenih linija pšenice u preliminarnim pokusima.

U programu oplemenjivanja ječma godišnje uradi se 300-500 kombinacija križanja, uzgoji oko 8000 populacija i testira 300-450 novostvorenih linija ječma u preliminarnim pokusima.

Uz oplemenjivanje djelatnici Odjela rade i na sjemenarstvu najviših kategorija sorti strnih žitarica sa ciljem očuvanja njihove genetske čistoće i uniformnosti.

U razdoblju od 1980. do danas na Poljoprivrednom institutu Osijek stvorena je prepoznatljiva forma sorte ozime pšenice i ozimog dvorednog ječma koje su prevladale u proizvodnji u Republici Hrvatskoj, a poznate su i priznate u inozemstvu (Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Albaniji, Austriji, Turskoj, Bugarskoj, Makedoniji...).

U dosadašnjem radu priznato je 79 sorti ozime pšenice, 40 sorti ozimog dvorednog i višerednog ječma i 25 sorti jarog ječma, od kojih je 15 sorti pšenice i 8 sorti ječma priznato u inozemstvu.

Najznačajnije sorte pšenice u dosadašnjem radu na Poljoprivrednom institutu Osijek su: Osječka šišulja, Slavonka, Osječka 20, Slavonija, Žitarka, Srpanjka i Super Žitarka.

Najznačajnije sorte ozimog ječma stvorene na Poljoprivrednom institutu Osijek su Satir, Mursa, Pan, Sladoran, Rodnik, Rex, Zlatko i Lord, a jarog ječma sorte Velebit i Jaran.

Velike štete u oplemenjivačkom radu na Poljoprivrednom institutu Osijek učinjene su u razdoblju ratnih događanja u Republici Hrvatskoj. Međutim, očuvan je selekcijski materijal, genetska varijabilnost materijala i sjemenarstvo postojećih sorti.

Međunarodnu suradnju Odjel provodi putem stručnih posjeta, studijskih boravaka i specijalizacija, aktivnog sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima iz područja genetike i oplemenjivanja strnih žitarica, razmjene germplazme, zajedničkih istraživanja na programima oplemenjivanja, te ispitivanja novih sorti i linija pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek kod sortnih komisija u Austriji, Mađarskoj, Turskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Slovačkoj, Albaniji, Belgiji, Rumunskoj i Bugarskoj.

Kao rezultat znanstveno-istraživačke i/ili stručne aktivnosti do danas objavljeno je osam doktorskih disertacija, sedam magistarskih radova i jedna knjiga, te brojni znanstveni i stručni radovi u domaćim i inozemnim časopisima. Uz redoviti rad znanstveni djelatnici sudjelovali su i sudjeluju u nastavnoj djelatnosti Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Agronomskog fakulteta u Mostaru na predmetima Genetika i Oplemenjivanje bilja. Važan segment u prijenosu stečenih znanja i ostvarenih rezultata u oplemenjivanju strnih žitarica predstavljaju predavanja namijenjena obiteljskim gospodarstvima i kontakti sa stručnom javnošću putem medija i objavljivanjem stručnih i znanstvenih radova u odgovarajućim publikacijama.

Za ostvarene rezultate u znanstveno-istraživačkom radu i oplemenjivanju znanstvenici Odjela primili su mnoge nagrade i priznanja (Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Grada Osijeka, Državne nagrade za znanost...).

TRADICIJSKO ODRŽAVANJE DANA POLJA PŠENICE I JEČMA:

2009. (VIDEO ZAPIS i FOTOGRAFIJE - reportaža u izradi Ypsilon d.o.o. - www.ypsilon.hr )

2009. Prilog u emisiji "POTICAJ" STV-a

SORTE PŠENICE I JEČMA

Važniji radovi: PŠENICA JEČAM

Valenčić, M. (1971.): Utjecaj nekih agrotehničkih zahvata na kvantitativna i kvalitativna svojstva ozimog ječma. Zbornik radova, God.1, sv 1., 173-215.

Mađarić, Z. (1985.): Suvremena proizvodnja pšenice. Knjiga, str. 1-100, Osijek.

Kovačević, J., A., Lalić, J. Martinčić (1985.): Prilog problematici oplemenjivanja priroda zrna istraživanjem F2 generacije križanca dvorednog i višerednog ječma. - Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, god. XV, sv. 3-4, s. 326-347.

Bede, M., Drezner G., Martinčić, J. (1990.): Genetska osnova stvaranja novih sorti ozime pšenice. Savremena poljoprivreda, 38 (1-2), 131-135.

Martinčić, J., J. Kovačević, A. Lalić (1991.): Stvaranje sorti ječma i mogućnosti njihovog širenja u europskim zemljama. Pivarstvo, god. 24.,br.3.,str.111-117

Drezner, G. (1995.): Oplemenjivanje pšenice na Poljoprivrednom institutu Osijek. Sjemenarstvo, Vol.12 (1):13-38.

Drezner, G., Jurković, Z., Sudar, R., Novoselović, D. (1998): Resistance of winter wheat cultivars to pre-harvest sprouting. Sjemenarstvo , 15, 5; 261-268.

Lalić A., J. Kovačević, G. Mikes (1999.): Osječki kultivari ječma u srednje kontinentalnom klimatu Hrvatske i Mađarske. Agriculturae conspectus scientificus, Vol. 64, No. 3, 1999, 199-204.

Novoselović, D., Drezner, G., Lalić, A. (2000): Contribution of wheat breeding to increased yields in Croatia from 1954. to 1985. year. Cereal Research Communications, 28(1-2): 95-99.

Kovačević, J., Lalić A., Babić D. (2001): Barley production and status of the national barley collection in the Republic of Croatia. IPGRI (ECP/GR); Report of a Working Group on Barley, Sixth meeting, 3 Decembar 2000, Salsomaggiore, Italy, 18-21.

Odjel za strne žitarice

Odjel za kukuruz

Odjel za industrijsko bilje

Odjel za krmno bilje

Odjel za voćarstvo

Odjel za sjemenarstvo

Odjel za poljoprivrednu tehniku i melioracije

Agrokemijski laboratorij

Služba općih poslova

Financijska služba

RJ Sjemensko dobro