Predstojnik Odjela
Mr. sc. Josip Šimenić, asistent
Tel.: +385 31 50 13 05, 50 16 06
Fax. +385 31 50 11 85
josip.simenic@poljinos.hr
Znanstveni i stručni djelatnici:
|
Dr. sc. Branimir Šimić, |
Mr sc. Hrvoje Plavšić, |
|
Dr. sc. Luka Andrić, Mr.sc.Ivica Beraković, tehnolog ivica.berakovic@poljinos.hr Dr.sc.Goran Krizmanić, tehnolog goran.krizmanic@poljinos.hr |
Vlado Andračić, dipl.ing., voditelj Dorada sjemena Stanko Vrabec, dipl.ing., stručni suradnik stanko.vrabec@poljinos.hr Ksaver Grudić, dipl.ing., stručni suradnik ksaver.grudic@poljinos.hr |
|
Mr. sc.Ruža Popović, |
Ilonka Ivanišić, dipl. ing. |
|
|
Današnji Odjel za sjemenarstvo utemeljen je u Poljoprivrednom institutu Osijek 1961. godine. Tada su izgrađeni prvi veći skladišni prostori za organiziranu i kontroliranu proizvodnju sjemena glavnih ratarskih kultura. Prije toga svu sjemensku robu uslužno je skladištilo i dorađivalo sjemensko poduzeće «Oranica» Osijek. Suradnja s «Oranicom» je nastavljena i dalje jer početno izgrađen skladišni kapacitet pokazao se ubrzo nedovoljan za obim tadašnje količine sjemenske robe Poljoprivrednog instituta Osijek. U tom razdoblju (1961.-1971.) Odjel je vodio Stevo Krnić, dipl. ing., a na Odjelu je pored njega radilo samo nekoliko tehničara i skladištara. Veći razvoj Odjela za sjemenarstvo započinje razvojem oplemenjivačkih odjela kad su stvoreni, priznati i uvedeni u komercijalnu proizvodnju vlastiti kultivari i hibridi pojedinih ratarskih kultura s kojima se radilo u Poljoprivrednom institutu Osijek. Tako krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća stvorene su nove bolje sorte pšenice i prvi hibridi kukuruza Poljoprivrednog instituta Osijek i počele su se sijati na značajnim površinama u širokoj proizvodnji u zemlji, a otvorena je bila mogućnost za izvoz sjemena u Mađarsku i bivše zemlje SSSR-a što je Institut dobro iskoristio. Na tim poslovima stvorena je materijalna osnova koja je omogućila izgradnju novih kapaciteta za prijem, doradu i skladištenje sjemena. Taj posao je značajno razvio mr.sc. Đuro Matijašević koji je vodio Odjel od 1971. do smrti 1980. godine. U tom razdoblju izgrađena je hala sa 8 ćelija za prijem robe (ukupnog kapaciteta 800t sjemena), zatim sušara za kukuruz (kapaciteta 60t klipa) i značajno je razvijeno organizirano sjemenarstvo OS-kreacija, a kroz to i suradnja na sjemenarstvu sa poljoprivredno-industrijskim kombinatima i drugim sudionicima u proizvodnji, doradi i plasmanu sjemena na domaćem i stranom tržištu (Poslovna zajednica za sjemenarstvo, «Agroslavonija» Osijek, PPS Osijek i drugi sa područja bivše države). Tadašnji razvoj Odjela za sjemenarstvo i povećana materijalna osnova na sjemenarstvu omogućila je izgradnju novog Poljoprivrednog instituta na Tenjskoj cesti (potpuno razrušen tijekom Domovinskog rata) kao i daljnju izgradnju sjemenskih kapaciteta. Osim toga, važno je podsjetiti da je Poljoprivredni institut Osijek preko Odjela za sjemenarstvo bio inicijator razvoja i proširenja doradbenih kapaciteta u R. Hrvatskoj («Oranica» Osijek, Ratarstvo Hercegovac, VUPIK Vukovar, Đakovština d.d., «Belje» PIK). Mr. sc. Matijaševića na mjestu Predstojnika Odjela za sjemenarstvo naslijedio je mr.sc. Ivan Đurkić i vodio je Odjel do 1998. kada odlazi na funkcije zamjenika Ministra i Ministra poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske. Mr.sc. Đurkić zaslužan je za daljnji razvoj kvalitetnijeg rada na Odjelu kroz kadrovsko jačanje i proširivanje obima djelatnosti Odjela za sjemenarstvo te veliko promoviranje kultivara i hibrida stvorenih u Poljoprivrednom institutu Osijek.
Tako je tijekom 1981. proširen kapacitet sušare za novih 60 t klipa kukuruza u turnusu sušenja kao i sa mogućnošću sušenja drugih kultura. Godinu dana kasnije, u okviru sjemenskih kapaciteta izgrađena je nova zgrada (radni kabineti, laboratorij za sjemensku kontrolu te novi skladišni prostori). U ovim prostorima i danas djeluje Odjel za sjemenarstvo. Slijedeće, 1983. godine izgrađeno je veliko podno skladište od 1000 m2. S ovim i ranije izgrađenim skladišnim kapacitetima ovo i danas čini okosnicu skladišnog prostora na Odjelu za sjemenarstvo. Tijekom Domovinskog rata, skladišni prostori su bili jako devastirani i uložena su značajna materijalna sredstva za njihovo obnavljanje za rad i tek sada se ukazuju mogućnosti da se pristupi daljnjem povećanju kapaciteta Odjela za sjemenarstvo. Za ovo velike napore ulaže sadašnji Predstojnik Odjela za sjemenarstvo mr.sc. Josip Šimenić koji vodi Odjel od 1998. godine. Do sada su napravljeni svi planovi i potrebna dokumentacija za izgradnju novih kapaciteta za prijem, sušenje, doradu i skladištenje sjemenske robe glavnih ratarskih kultura.
Uloga sjemenarstva, kao posebne djelatnosti Poljoprivrednog instituta Osijek je od vrlo velikog značaja za njegov ukupni rad. Preko sjemena vlastitih kreacija najbrže su se afirmirali rezultati u oplemenjivanju i selekciji ratarskih kultura. Osim toga, preko sjemena se i materijalno valorizira rad u selekciji, oplemenjivanju te trajno osiguravaju potrebna materijalna sredstva za kontinuirani znanstveni rad u Poljoprivrednom institutu Osijek. Stoga je glavna djelatnost ili zadaća Odjela za sjemenarstvo promoviranje, organizacija proizvodnje, dorada i plasman OS kultivara i hibrida – kreacije Poljoprivrednog instituta Osijek, što se ostvaruje kroz usku suradnju s oplemenjivačkim Odjelima Poljoprivrednog instituta Osijek i poljoprivrednim poduzećima koji umnožavaju sjeme kao i sa Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo R. Hrvatske. Pored toga, na Odjelu za sjemenarstvo obavljaju se razna znanstvena istraživanja iz područja sjemena i sjemenarstva radi uvođenja novih metoda za efikasniju primjenu novih tehnologija na području proizvodnje, kontrole sjemena na polju i dorade sjemena. Vezano s tim studira se modernizacija i proširenje doradbenih kapaciteta. Usavršavanje i obuka kadrova koji su uključeni u sjemensku proizvodnju je stalna kroz tečajeve, simpozije, savjetovanja i drugo. Isto tako, puno se radi na promoviranju kvalitetnog certificiranog sjemena za sjetvu radi povećanja uroda i smanjenja infekcionog materijala i drugo. Sada je Odjel dobro kadrovski ekipiran za sve vrste komercijalnih poslova i istraživanja u sjemenarstvu svih ratarskih kultura na kojima se obavlja oplemenjivanje u Poljoprivrednom institutu Osijek. Na Odjelu je zaposleno 17 djelatnika, od toga 2 doktora znanosti, 3 magistra, 3 dipl. ing. (1 pred završetkom magisterija), ostalo su tehničko osoblje i KV radnici. Pod nadzorom stručnjaka Odjela za sjemenarstvo nalaze se velike površine sorata i hibrida stvorenih u Poljoprivrednom institutu Osijek, a uzgajaju se na području Hrvatske i u inozemstvu (Turska, Austrija, Mađarska, Italija, Kazahstan, Ukrajina, Albanija).
Uspjeh u proizvodnji i plasmanu sjemena kultivara i hibrida – kreacija Poljoprivrednog instituta Osijek svjedoči plasman sjemena koji podmiruje površine pšenice (oko 55%), ječma (oko 70%), soje (oko 70%), lucerne (oko 90%), suncokreta i kukuruza (oko 15%). Ovom uspjehu, pored oplemenjivača i sjemenara, doprinijeli su i brojni istraživači iz drugih područja istraživanja u Institutu kao fitopatolozi, agrotehničari, kao i kvalitetan način vođenja sjemenarstva.
Na kraju, treba znati da je u sjemenarstvo potrebno ulagati veliki rad i trud koji je teško iskazati s obimom proizvedenog i plasiranog sjemena koji se ostvari u organizaciji Odjela za sjemenarstvo. Međutim, kvalitetno sjemenarstvo značajno doprinosi unaprjeđenju ukupnog istraživačkog rada u Poljoprivrednom institutu Osijek, a s tim dalje u cjelini razvoju poljoprivrede u R. Hrvatskoj.
POKUSI OS HIBRIDA KUKURUZA SAMOSTALNI I KOMPARATIVNI 2010.GODINA
REZULTATI PRINOSA OS SORATA PŠENICE, 2010.GODINA
Važniji radovi:
Popović, R. (1999.): Mikopopulacija sjemena pšenice i njen utjecaj na energiju klijanja i klijanje. Magistarski rad. Osijek.
Šimić, B., (1993.): Utjecaj procesa dorade na klijavost i energiju klijanja sjemena samooplodnih linija kukuruza. Magistarski rad. Poljoprivredni institut Osijek, posebno izdanje.
Šimić, B., Đurkić, I. (1995): Influence of corn (Zea mays L.) inbred lines seed processing on their damages. Seed Science Symposium of European Society for Agronomy. 3-7 September, Keszthely, Hungary. Abstract book.
Šimić, B. (1996.): Reakcija linija kukuruza na primjenu pojedinih herbicida i njihovih kombinacija. Sjemenarstvo. 13(1-2):55-58.
Šimić, B. (1999.): Reakcija samooplodnih linija kukuruza na gnojidbu i tip tla u istočnoj Hrvatskoj. Disertacija. Poljoprivredni institut Osijek, posebno izdanje, 1-96.
Šimić, B., Kovačević, V. (2001): Status and perspective growing of seed-corn in eastern Croatia. International Symposium - Prospect for the 3rd Millenium Agriculture. October 25-27. Cluj - Napoce, Romania. Abstraact Book:78.
Duvnjak, V., Banaj, Đ., Zimmer, R., Jurišić, M. (1998): Influence of nozzle wear on flow rate and stream droplet size. Die Bodenkultur. 49(3):189-192.
Duvnjak, V., Miller, P.C.H. (1998): Wind tunnel studies of the spray drift from different designe of hydraulic flat fan nozzle. International Conference on Agricultural Engineering. Bjugstad, N (ed.) Oslo, Agricultural University of Norway. 722-724.
Duvnjak, V., Banaj, Đ., Zimmer, R., Jurišić, M. (1999): Contribution of field sprayer testing to safer, more effective spraying in Croatia. Aktuani zadaci mehanizacije poljoprivrede. Opatija 02.-05. veljače 1999. 147-156.
design by
MIT design studio. content © by poljoprivredni institut osijek