Potpuni naziv odjela: Odjel za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja
Predstojnik Odjela
Dr.sc. Svetislav Popović, znanstveni savjetnik
Tel.: +385 31 51 55 40
Fax. +385 31 51 55 49
svetislav.popovic@poljinos.hr
Znanstveni djelatnici:
|
Dr. sc. Sonja Grljušić, |
Dr. sc. Marijana Tucak, |
|
Dr. sc. Tihomir Čupić, |
Današnji Odjel za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja utemeljen je 1961. godine pod nazivom Odjel za krmno bilje i sjemenarstvo nakon odvajanja od Odjela za industrijsko i krmno bilje u čijem sastavu se do tada odvijao rad na krmnim kulturama. Predstojnik Odjela postao je poznati stručnjak prof. dr. sc. Dragoljub Bošnjak. U prvo vrijeme na Odjelu se radilo s više kultura i uglavnom su se provodila razna agrotehnička istraživanja prema potrebama tadašnje proizvodnje. Oplemenjivački rad na Odjelu je prvo započet na cikoriji za potrebe proizvodnje kavovine industrije ¨Franck¨ Zagreb, a ista je sufinancirala istraživanja dugi niz godina (1962.-1985.). U tom razdoblju stvorene su prve sorte cikorije (Bilogorka Os-2 i Bilogorka Os-3) koje su uz razna agrotehnička rješenja za praksu i kvalitetnim sjemenarstvom značajno doprinjele unaprijeđenju proizvodnje ove kulture. Istovremeno s oplemenjivanjem cikorije, na Odjelu je započelo i oplemenjivanje lucerne jer je postojala potreba za kvalitetnijim sortama. Naime, u proizvodnji lucerne bilo je više ekotipova ili lokalnih populacija koje se nisu značajnije razlikovale po morfološkim i fiziološkim svojstvima, a sve su nosile ime "Panonska lucerna".
Panonska lucerna više nije mogla zadovoljiti sve veće zahtjeve proizvodnje za kvalitetnom voluminoznom krmom te se pristupilo procesu oplemenjivanja, a taj proces traje i danas. Cilj oplemenjivačkog programa je poboljšanje kvalitete i visine prinosa, tolerantnost na okolinske stresove te bolesti i štetnike, ovisno o uzgojnom području. Međutim, postavljaju se i novi zahtjevi, kao što su proširenje areala uzgoja lucerne na kisela tla (pH 5), specifično korištenje i slično te u tom pravcu danas usmjeravamo oplemenjivanje. Lucerna je višegodišnja kultura s više otkosa tijekom vegetacijskog razdoblja, izrazito stranooplodna, prirodni autotetraploid, te je genetika nasljeđivanja svojstava izuzetno kompleksna, a napredak mnogo sporiji u odnosu na većinu poljoprivrednih kultura. U oplemenjivanju lucerne koriste se klasične metode. Ukupni rezultat oplemenjivačkog rada na Odjelu je 17 priznatih sorti, od 21 domaće sorte lucerne na sortnoj listi RH. U 2001. godini priznata je naša sorta Osječanka 88, od strane Znanstvene državne stanice Švicarske federacije. Od priznatih sorata, Osječka 66 i Osječka 88 su najraširenije sorte lucerne u proizvodnji (preko 70%) i odlikuju se visokim prinosom zelene mase i suhe tvari, visokom lisnatošću i visokim sadržajem karotina. Sorta Osječka 66 je prva priznata sorta, ali se zbog svoje vrlo visoke proizvodne vrijednosti zadržala u proizvodnji sve do danas. Nove sorte pokazuju pomak u gospodarskoj vrijednosti, kako u prinosu zelene mase i suhe tvari, a još više u kakvoći. Pojedine nove sorte daju preko 3.500 kg/ha bjelančevina prosječno godišnje za četverogodišnje korištenje što predstavlja gotovo 40 % veći prinos bjelančevina od onog koji je ostvarivan sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Tijekom trajanja programa ulažu se veliki napori u organizaciji sjemenske proizvodnje. Sjemenska proizvodnja je bila organizirana diljem bivše države (Vojvodina, Makedonija, Istra), a također na značajnim površinama u Bugarskoj i Mađarskoj. Mnoge naše sorte (Osječka 66, Zdravka, Slavonka, Vuka, Drava) zauzimale su značajne proizvodne površine, a sada se najviše sjemenari sa sortama Osječka 66 i Osječka 88.
Paralelno sa oplemenjivanjem Odjel radi na rješavanju problema u proizvodnji vezanih za sjetvu, gnojidbu, zaštitu i korištenje kao i za proizvodnju sjemena. U sklopu programa oplemenjivanja lucerne napisano je nekoliko doktorskih i magistarskih radova te veći broj znanstvenih i stručnih radova kao i knjiga ¨Lucerna¨. Veći broj radova indeksiran je u referalnim bazama podataka (CC, CAB, Agris, Agricola). Svoja znanja i iskustvo, znanstvenici Odjela, prenose u proizvodnu praksu putem medija, predavanja, direktnog kontakta, te objavljivanjem radova u časopisima. Nadalje, rezultati istraživačkog rada prezentiraju se na domaćim i stranim skupovima. U 1978. godini, Odjel je bio domaćin međunarodnog skupa EUCARPIA grupa Medicago spp. Tijekom dugogodišnjeg rada, Odjel je imao značajnu suradnju s brojnim institutima diljem svijeta koji rade na sličnoj problematici (Mađarska, Bugarska, Češka, Slovačka, Rusija, Moldavia, Ukrajina, Italija i dr.), razmjenjujući selekcijski materijal, literaturu, suradnike i ostalo. Odjel je uključen u međunarodni projekt stvaranja europskog gen-poola lucerne, koji čeka odobrenje EU, a treba krenuti 2004. godine.
Financiranje oplemenjivačkog programa na lucerni provodi se iz nekoliko izvora. Manji dio potrebnih sredstava osiguralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije, prije SIZ-IV za čije potrebe se obavljao kontinuirani projekt oplemenjivanja lucerne, kao i danas kada se odvija projekt ¨Oplemenjivanje i genetika kvantitativnih svojstava lucerne¨. Sredstva za materijalne troškove provođenja istraživanja su nedostatna ili bolje rečeno minimalna, posebno danas, kade se rade vrlo skupa istraživanja u laboratoriju kao što su kemijske analize istraživanog materijala, analize probavljivosti, a posebno već nezaobilazna, istraživanja na molekularnoj razini. Stoga možemo reći da veći dio sredstava za istraživački rad osigurava Institut iz proizvodnje i prodaje sjemena.
U zadnjih desetak godina na Odjelu je započeo oplemenjivački program na crvenoj djetelini. Program obuhvaća iste radove i metode kao i oplemenjivanje lucerne, ali je zbog relativno malog zanimanja proizvodnje za ovu kulturu obim rada značajno manji. Iz ovog oplemenjivačkog programa priznata je sorta Diana.
Među novijim programima na Odjelu je i oplemenjivanje krupnozrnih leguminoza odnosno ozimog stočnog graška za proizvodnju voluminozne stočne hrane, te jarog stočnog graška za: a) korištenje zrna; b) korištenje mase. Budući da je cilj oplemenjivanja graška različit možemo reći da su to tri oplemenjivačka programa. Cilj oplemenjivanja ozimog stočnog graška je dobivanje sorte brzog rasta i razvoja s preko 160 cm visine, što osigurava prinos zelene mase od preko 50 t/ha odnosno preko 10 t/ha suhe tvari s visokim postotkom bjelančevina u cijeloj biljci. U 2002. godini priznata je sorta ozimog stočnog graška Osječki zeleni. Potrebe proizvođača mlijeka za ovim graškom su velike tako da je proizvedena količina sjemena od preko 50 t u 2003. godini prodana u kratkom vremenu. Planira se povećanje proizvodnje sjemena ovog graška na 150-200 t u slijedeće dvije godine.
Oplemenjivanja jarog stočnog graška za korištenje zrna ima za cilj dobivanje biljaka afila ili polu afila tipa, visokih 60-80 cm sa što većim brojem plodnih etaža, mahuna i zrna u mahuni, te s visokim sadržajem bjelančevina u zrnu. Program smo započeli početkom devedesetih s prikupljanjem i testiranjem materijala te izborom najboljih u našem klimatskom području.
Nakon višegodišnjeg ispitivanja, koristeći različite oplemenjivačke metode, izdvojili smo najbolje materijale i umnožili za prijavu Komisiji za priznavanje sorti.. Sada je jedan jari grašak za proizvodnju zrna prijavljen Komisiji. Prošao je dvogodišnje istraživanje, a nakon još jedne godine očekujemo priznavanje nove sorte te stoga umnožavamo predosnovno sjeme. Svi troškovi oplemenjivačkog rada na crvenoj djetelini i grašku pokrivaju se iz sredstava Poljoprivrednog instituta Osijek.
I na kraju smatramo da treba navesti znanstvene djelatnike koji su dali velik doprinos u oplemenjivanju krmnog bilja na Poljoprivrednom institutu Osijek. To je prije svih, pokojni Prof.dr.sc. Dragoljub Bošnjak, kreator sorti cikorije i sukreator većine sorti lucerne, dugogodišnji predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku predmeta ¨Proizvodnja krmnog bilja¨; Dr.sc. Ivan Sikora, koji je kratko radio na oplemenjivanju lucerne, ostavljajući značajan trag u samom početku osmišljavanja i provođenja programa, danas umirovljenik FAO ekspert; Prof.dr.sc. Mirko Stjepanović dugogodišnji suradnik i voditelj programa oplemenjivanja lucerne i krupnozrnih leguminoza, sukreator većine sorti, danas uposlen na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, predavač predmeta ¨Krmno bilje¨; i sadašnji djelatnici Odjela: Dr. sc. Svetislav Popović, Predstojnik Odjela i voditelj programa oplemenjivanja lucerne i krupnozrnih leguminoza, sukreator većine sorti; dr.sc. Sonja Grljušić, dr.sc. Tihomir Čupić i dr. sc. Marijana Tucak, uključeni u oplemenjivački rad na krmnom bilju, sukreatori novoprijavljenih selekcijskih materijala lucerne i graška. Tijekom rada znanstvenici su za svoj rad primili značajna znanstvena i stručna priznanja.
OS SELEKCIJE KRMNOG BILJA
Važniji radovi:
Sikora, I.(1974): Procjena fenotipskih i genetskih parametara u Panonskoj lucerni i njihovo korištenje u procesu oplemenjivanja. Disertacija, Zbornik radova Poljoprivrednog instituta Osijek, sv. 2, 1-91.
Bošnjak, D., Stjepanović, M.(1978): Utvrđivanje novih domaćih i stranih sorti u nekoliko stadija razvoja. Zbornik radova, EUCARPIA Grupa Medicago spp.,Osijek, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1-3.
Stjepanović, M., Popović, S.(1992): Utjecaj genetske varijabilnosti lucerne na prinos suhe tvari i proteina. Znan. i praksa u polj. i preh. tehnologiji vol.22 (2), 299-306.
Popović, S., Stjepanović, M.(1995): Vilina kosica (Cuscuta spp.) ograničavajući čimbenik proizvodnje sjemena lucerne. Sjemenarstvo vol. 12 (2-3), 135-149.
Stjepanović, M.(1998.): Lucerna. Knjiga. Nova zemlja, Osijek, 1-145.
Popović, S.(1998): Fungicidi kao čimbenik prinosa sjemena lucerne. Disertacija. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijek, 1-92.
Stjepanović, M., Popović, S., Grljušić, S., Čupić, T., Bukvić,G., Tucak, M.(1999): Genetska varijabilnost kultivara lucerne dobivena višegodišnjim izborom. Poljoprivreda, vol.5, 2, 37-45.
Grljušić, S., Bolarić, S., Popović, S., Kozumplik, V.(2001): Effects of growing conditions on red clover traits variability. XVI EUCARPIA Congress, Edinburgh, U.K.2.
Popović, S., Stjepanović, M., Grljušić, S., Čupić, T., Tucak, M.(1999): Influence of alfalfa seed size on quality properties. XIII EUCARPIA Medicago spp. Group, Perugia, Italy, 17-18.
Popović, S., Stjepanović, M., Grljušić, S., Čupić, T., Tucak, M.(2001): Protein and fiber contents in alfalfa leaves and stemps. Quality in lucerne and medics for animal production. XIV Eucarpia Medicago spp. Group Meeting, Zaragoza, Spain, 215-218.
Popović, S., Stjepanović, M., Grljušić, S., Čupić, T., Tucak, M., Bukvić, G.(2002): Prinos i kakvoća zrna jarog stočnog graška. Krmiva 44, Zagreb, 4, 191-197.
design by
MIT design studio. content © by poljoprivredni institut osijek