Potpuni naziv odjela: Odjel za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja
Predstojnik Odjela
Dr.sc. Aleksandra Sudarić, znanstveni savjetnik
Tel.: +385 31 51 55 30
Fax. +385 31 51 55 39
aleksandra.sudaric@poljinos.hr
Znanstveni i stručni djelatnici:
|
Dr. sc. Miroslav Krizmanić, |
Mr. sc. Marijan Bilandžić, |
|
Dr. sc. Tomislav Duvnjak, |
Maja Matoša, dipl.ing., |
|
Dr. sc. Anto Mijić, |
Mirna Volenik, dipl.ing., |
Dr. sc. Ivica Liović,
znanstveni savjetnik
ivica.liovic@poljinos.hr
Odjel je utemeljen 1955. godine u Zavodu za poljoprivredu (današnjem Poljoprivrednom institutu Osijek) pod nazivom Odjel za industrijsko i krmno bilje. Svrha utemeljenja bila je unaprijediti glavne industrijske i krmne kulture na području istočne Hrvatske. Početni rad bio je skroman i u kadrovima i u opremi. Radili su inženjeri, tehničari i radnici, a glavnina poslova odnosila se na razna agrotehnička istraživanja kako je tadašnja široka proizvodnja zahtijevala. U prvom razdoblju Odjel je vodio Marko Budišić, dipl. ing. Početkom 60-tih godina XX stoljeća iz Odjela su stvorena dva Odjela: Odjel za industrijsko bilje i sjemenarstvo te Odjel za krmno bilje i sjemenarstvo, a koji su nastavili rad u okviru Poljoprivrednog instituta Osijek. Program rada na šećernoj repi izdvojen je u novoformiranu samostalnu ustanovu – Institut za šećernu repu. Od 1967. do 2009. godine, Odjelom je rukovodila dr.sc. Marija Vratarić, a od 2010. predstojnica Odjela je dr.sc. Aleksandra Sudarić.
Dolaskom dr.sc. Marije Vratarić za Predstojnika Odjela za industrijsko bilje i sjemenarstvo započinje kadrovsko jačanje ovog Odjela koji od 1993. godine nosi naziv Odjel za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja. Postepeno su se razvijali oplemenjivački programi na soji, suncokretu i ozimoj uljanoj repici, a napuštali su se programi rada na manje značajnim kulturama (lan, konoplja, ricinus i dr.). Razvijanjem oplemenjivačkog rada čiji rezultat su stvoreni i priznati vlastiti kultivari i hibridi, a njihovom komercijalizacijom kroz sjemenarstvo stvorena je materijalna osnova za kvalitetniji znanstveno-istraživački rad na Odjelu.
Sufinanciranje znanstveno-istraživačkih programa od SIZ IV za znanost R. Hrvatske bilo je od 1974. do 1990., odnosno od 1991. do danas od Ministarstva znanosti i tehnologije R. Hrvatske, što je omogućilo daljnji razvoj Odjela. Pored oplemenjivačkih programa, u razdoblju od 1970. do 1990. godine izvođeni su na ovim kulturama i razni agrotehnički programi prema zahtjevima široke proizvodnje, a sufinancirani su od privrednih subjekata. Stoga, slobodno se može reći da na Odjelu od tada do danas teče kontinuirano genetsko unaprijeđivanje kultivara soje i hibrida suncokreta. Oba oplemenjivačka programa bila su među najvećima i s velikim utjecajem na proizvodnu praksu u bivšoj državi, a isto su to i u sadašnjoj državi.
Općenito, ako pogledamo unatrag, oplemenjivački rad na soji značajno je intenziviran u proteklih 30-tak godina rada. Isto tako, rezultati istraživačkog rada na soji u Poljoprivrednom institutu Osijek su među najzaslužnijima za uvođenje soje kao kulture u široku proizvodnju na području R. Hrvatske i šire na području bivše države. Znanstvenici i stručnjaci Odjela, u suradnji sa drugim institutima i fakultetima u zemlji, bili su nosioci programa za unaprijeđenje soje na saveznoj, republičkoj i regionalnoj razini. Posebno treba naglasiti organiziranje znanstveno-stručnih savjetovanja o soji u Osijeku 1975. godine na saveznoj razini i u razdoblju od 1980. do 1991. na regionalnoj razini.
Tijekom Domovinskog rata, Odjel je kao i cijeli Poljoprivredni institut Osijek, imao velike materijalne štete u kadrovima, opremi, zgradama i oplemenjivačkom materijalu. Na Odjelu, od oplemenjivačkog materijala najviše je stradao materijal ozime uljane repice koji je ostao 1991. godine u polju i skladištu na prvoj liniji bojišnice. Nažalost, zbog toga oplemenjivački rad na ozimoj uljanoj repici nije bilo moguće obnoviti i nastaviti, unatoč dobrim dotadašnjim rezultatima rada (više objavljenih radova i dvije priznate sorte ozime uljane repice). Uz to, odlučeno je da daljnje težište rada na Odjelu bude samo oplemenjivanje soje i suncokreta.
Glavni cilj oplemenjivačkog rada je stvaranje novih, boljih genotipova soje i suncokreta za proizvodnu praksu odgovarajućim oplemenjivačkim metodama, uz stalno praćenje i korištenje svjetskih trendova u oplemenjivanju ovih kultura. Tako se u okviru oplemenjivačkog programa soje zaočelo s primjenom molekularnih markera za determinaciju genotipova soje kao i za detekciju patotipova gljiva. Obim selekcijskog materijala soje godišnje iznosi od 5 000 do 6 000 brojeva (od toga je oko 400 linija u komparativnim pokusima), a suncokreta od 2 000 do 3 000 brojeva (od toga je oko 200 hibridnih kombinacija u komparativnim pokusima). Osim oplemenjivačkog rada, na Odjelu izvode se i razna agrotehnička ispitivanja na vlastitom sortimentu radi preporuka širokoj praksi. Nadalje, rade se zajednički znanstveni projekti na ovim kulturama sa Poljoprivrednim fakultetom Osijek, Agronomskim fakultetom Zagreb - Zavod za mikrobiologiju, te sa University of Guelph u Kanadi. Osim toga, postoji određena poslovna i bilateralna suradnja na ovim kulturama sa Slovačkom, Mađarskom, Italijom, Francuskom, Turskom, Albanijom, Iranom, Kazahstanom i dr.
Na projektima Odjela radi 6 doktora znanosti (1 je zaposlen u Agrokemijskom laboratoriju), 1 magistar, 1 tehnolog, 1 znanstveni novak, 3 tehničara i 5 kvalificiranih radnika. Osim djelatnika Instituta, u projekte je uključeno više konzultanata iz suradničkih institucija. Svi znanstveni djelatnici posjeduju dobro stručno znanje, te znanje stranih jezika i informatike.
Iz dosadašnjeg rada na oplemenjivanju soje, u razdoblju od 1976. do 2010. godine Poljoprivrednom institutu Osijek priznat je 41 kultivar soje (3 u R. Mađarskoj) u okviru 00-II. grupe zriobe. Priznati kultivari soje siju se na velikim površinama u širokoj proizvodnji i značajno doprinose povećanju i unaprijeđenju proizvodnje soje u zemlji. U 2009. godini, od ukupnih površina pod sojom u R. Hrvatskoj (50 000 ha), sortiment soje PIO zauzima 65-70% površina, s tim da su sorte Ika i Podravka 95 vodeće sorte po urodima i površinama i dobro se nose s domaćom i stranom konkurencijom.
Iz programa rada na oplemenjivanju sunockreta priznato je 16 hibrida suncokreta, a od toga dva u Slovačkoj (Fakir i Olio) i jedan u BiH (Apolon). U razdoblju od 1990. do 1995. godine, hibridi suncokreta PIO zauzimali su 90% površina u strukturi sjetve suncokreta u R. Hrvatskoj. U posljednje vrijeme, s ulaskom u našu zemlju stranih hibrida suncokreta taj postotak je značajno smanjen, iako nije u tom povećanom postotku realno bolja vrijednost stranih hibrida.
U zadnjih 30-tak godina, znanstvenici Odjela objavili su preko 250 znanstvenih i stručnih radova uključujući magistarske i doktorske radove, sedam knjiga, više studija i uredili su 11 Zbornika radova sa savjetovanja o soji u Osijeku. Nadalje, 90-tak radova je indeksirano u referalnim bazama podataka (CC, CAB, Agris, Agricola). Rezultati istraživanja izlagani su redovno na simpozijima u zemlji i na mnogim međunarodnim i svjetskim simpozijima te u direktnim kontaktima sa proizvođačima soje i suncokreta. Tijekom proteklog razdoblja, pojedini znanstvenici Odjela za svoj rad nagrađeni su značajnim znanstvenim i stručnim priznanjima.
Priznati sortiment:
Projekti:
Oplemenjivanje soje na urod i kvalitet zrna
Dr.sc. Marija Vratarić (1990.-1996.)
znanstveni projekt MZT
Stvaranje samooplodnih linija suncokreta i korištenje heterozisa
Dr.sc. Miroslav Krizmanić (1990.-1996.)
znanstveni projekt MZT
Oplemenjivanje soje i suncokreta
Dr.sc. Marija Vratarić (1996.-2002.)
znanstveni projekt MZT
Oplemenjivanje i genetika kvantitativnih svojstava soje
Dr.sc. Marija Vratarić (2002.-2006.)
znanstveni projekt MZT
Oplemenjivanje hibridnog suncokreta na visok urod i kakvoću zrna
Dr.sc. Miroslav Krizmanić (2002.-2006.)
znanstveni projekt MZT
Kontinuirano genetsko unapređenje soje suvremenim metodama oplemenjivanja
Dr.sc. Aleksandra Sudarić (2007.- )
znanstveni projekt MZOŠ
Stabilnost genotipova suncokreta na važna agronomska svojstva i kakvoću ulja
Dr.sc. Miroslav Krizmanić (2008.- )
znanstveni projekt MZOŠ
Diaporthe/Phomopsis spp. i Sclerotinia sclerotiorum na soji i suncokretu
Dr.sc. Tomislav Duvnjak (2008.- )
znanstveni projekt MZOŠ
Učinak desikacije u redovnoj i postrnoj sjetvi suncokreta
Dr.sc. Ivica Liović (2008.-2009.)
Osječko-baranjska županija, Poljoprivredni institut Osijek i Bioagrar d.o.o.
Publikacije:
Iz tiska izašao NOVI KATALOG SOJE 2010 !
Važniji radovi:
Sudarić, A., M. Vratarić (2002): Variability and interrelationships of grain quantity and quality characteristics in soybean. Bodenkultur 53(3): 137-142.
Sudarić, A., M. Vratarić, S. Grljušić, S. Sikora (2006): Contribution of breeding to increasing soybean grain yield and grain quality. Cereal Research Communications 34(1): 669-672.
Sudarić, A., D. Šimić, M. Vratarić (2006): Characterization of genotype by environment interactions in soybean breeding programmes of southeast Europe. Plant breeding 125(2): 191-194.
Sudarić, A., M. Vratarić, I. Rajcan (2007): Sustainability the food chain over genetic improvement of the quantity and quality of soybean grain. Cereal Research Communication 35(2): 1105-1108.
Sudarić, A., M. Vratarić, T. Duvnjak, I. Majić, M. Volenik (2008): The effectiveness of biological nitrogen fixation in soybean linked to genotype and environment. Cereal Research Communications 36(1): 67-70.
Sudarić, A., M. Vratarić (2008): Značenje, dostignuća i trendovi u oplemenjivanju soje u Poljoprivrednom institutu Osijek. Sjemenarstvo 25(3-4): 207-216.
Sudarić, A., M. Vratarić, I. Rajcan, T. Duvnjak, M. Volenik (2008): Application of molecular markers in parental selection in soybean. Acta Agronomica Hungarica 56(4): 393-398.
Sudarić, A., M. Vratarić, M. Volenik, M. Matoša, V. Duvnjak (2009): Heterozis i heterobeltiozis za komponente uroda zrna soje. Poljoprivreda 15(2): 26-31.
Vrandečić, K., J. Ćosić, L. Riccioni, T. Duvnjak, D. Jurković (2004): Phomopsis longicolla new pathogen on Abutilon theophrasti in Croatia. Plant Pathology 53(2): 251.
Vrandečić, K., J. Ćosić, L. Riccioni, T. Duvnjak, D. Jurković (2005): Isolation of Diaporthe phaseolorum var. caulivora from Abutilon theophrasti in Croatia. Plant Pathology 54(4): 576.
Duvnjak, T., M. Vratarić, A. Sudarić, J. Ćosić, K. Vrandečić, M. Krizmanić, A. Mijić (2005): Occurrence and intensity of downy mildew on soybean seed in relation to planting date. Sjemenarstvo 22(3-4): 101-110.
Vrandečić, K., T. Duvnjak, D. Jurković, A. Mijić (2007): Reaction of sunflower stems to inoculation with Sclerotinia sclerotiorum isolated from sunflower and Abutilon theophrasti. Cereal Research Communications 35(2): 1317-1320.
Duvnjak, T., M. Vratarić, A. Sudarić, K. Vrandečić, T. Miličević (2007): Pathogen – plant interaction: Phomopsis longicolla strain pathogenicity. Cereal Research Communications 35(2): 361-364.
Vrandečić, K., J. Ćosić, D. Jurković, L. Riccioni, T. Duvnjak (2007): First report of Phomopsis longicolla on Cocklebur (Xanthium strumarium) in Croatia. Plant Disease 91(12): 1687-1687.
Duvnjak, T., R. Popović, I. Liović, M. Vratarić, A. Sudarić (2008): Genotype by environment interaction of germinaton in soybean cultivars. Cereal Research Communications 36(Suppl.): 83-86.
Duvnjak, T., A. Mijić, I. Liović, M. Vratarić, A. Sudarić, M. Krizmanić, K. Vrandečić, J. Ćosić (2008): Estimantion of sunflower breeding material tolerance on Diaporthe/Phomopsis helianthi. p. 143-147. In Proceedings of the 17th International Sunflower Conference. Cordoba, Spain.
Krizmanić, M., I. Liović, A. Mijić, M. Bilandžić (2004): Oplemenjivanje i sjemenarstvo suncokreta u Poljoprivrednom institutu Osijek. Sjemenarstvo 21(5-6): 249-260.
Krizmanić, M., I. Liović, A. Mijić, M. Bilandžić (2004): Influence of drought and hailstorm on the yield and yield components of sunflower. p. 257-260. In Proceedings of the 16th International Sunflower Conference. Fargo, North Dakota, USA.
Bilandžić, M., M. Krizmanić, I. Liović, A. Mijić, R. Popović (2004): Utjecaj tretmana sjemena na laboratorijsku klijavost, poljsko nicanje i urod zrna suncokreta. Sjemenarstvo 21(3-4): 135-141.
Krizmanić, M., I. Liović, A. Mijić, M. Bilandžić, T. Čupić (2006): Oplemenjivanje kvantitativnih svojstava suncokreta u funkciji povećanja uroda zrna i ulja. Sjemenarstvo 23(2): 101-107.
Mijić, A., M. Krizmanić, I. Liović, M. Bilandžić, T. Duvnjak, Z. Zdunić, D. Horvat, G. Krizmanić (2006): Kombinacijske sposobnosti i učinak gena za masu 1000 zrna i hektolitarsku masu kod suncokreta (Helianthus annuus L.). Sjemenarstvo 23(4): 335-346.
Liović, I., V. Kovačević, M. Krizmanić, A. Mijić, B. Šimić (2006): Precipitation influence on edible oil production from sunflower crop in Croatia. Cereal Research Communications 34(1): 573-576.
Liović, I., R. Popović, M. Krizmanić, M. Bilandžić, I. Ivanišić, A. Mijić, B. Šimić, G. Krizmanić (2006): Utjecaj zakidanja bočnih grana restorer linija suncokreta na urod i kakvoću sjemena. Sjemenarstvo 23(4): 317-328.
Mijić, A., M. Krizmanić, I. Liović, Z. Zdunić, S. Marić (2007): Response of sunflower hybrids to growing in different environments. Cereal Research Communications 35(2): 781-784.
Krizmanić, M., A. Mijić, T. Čupić, V. Duvnjak, Z. Puškadija (2008): Biplot analysis of sunflower plant height on different soils and precipitations. Cereal Research Communications 36(Suppl.): 1331-1334.
Bilandžić, M., M. Krizmanić, I. Liović, A. Mijić (2008): Primjena pripravka Pledge 50 WP u suzbijanju korova suncokreta. Poljoprivredni glasnik 1: 67-75.
Mijić, A., M. Krizmanić, I. Liović, S. Marić, T. Duvnjak (2008): Influence of different soil types and rainfall conditions on oil content in sunflower. Cereal Research Communications 36(Suppl.): 1327-1330.
Mijić, A., V. Kozumplik, J. Kovačević, I. Liović, M. Krizmanić, T. Duvnjak, S. Marić, D. Horvat, G. Šimić, J. Gunjača (2008): Combining abilities and gene effects on sunflower grain yield, oil content and oil yield. Periodicum biologorum 110(3): 277- 284.
Liović, I., M. Bilandžić, M. Krizmanić, A. Mijić, R. Popović, I. Ivanišić, T. Duvnjak, B. Šimić, J. Ćosić (2008): Influence of desiccation on germination and field emergence of sunflower. p. 341-344. In Proceedings of the 17th International Sunflower Conference. Cordoba, Spain.
Liović, I., R. Sudar, M. Krizmanić, A. Mijić, M. Bilandžić, Z. Jurković, B. Šimić, T. Duvnjak, V. Duvnjak (2008): Productive and chemical properties of sunflower hybrids. p. 189-195. In Proceedings of the 4th Central European Congress on Food and the 6th Croatian Congress of Food Technologists, Biotechnologists and Nutritionists. Cavtat, Hrvatska.
Mijić, A., I. Liović, Z. Zdunić, S. Marić, A. Marjanović-Jeromela, M. Jankulovska (2009): Quantitative analysis of oil yield and its components in sunflower (Helianthus annuus L.). Romanian Agricultural Research 26: 41- 46.
design by
MIT design studio. content © by poljoprivredni institut osijek